Hrvatski dan moždanog udara obilježava se 21. lipnja s ciljem podizanja svijesti o jednom od prioritetnih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj te s ciljem edukacije o prevenciji bolesti kroz pravovremeno prepoznavanje rizičnih faktora.
Moždani udar (cerebrovaskularni inzult) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica, što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Međutim, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.
Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada:
- iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
- iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
- iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida
- iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
- iznenadna jaka glavobolja koja može biti praćena mučninom i povraćanjem
Osobe koje su doživjele i preživjele moždani udar često trpe različite posljedice. One mogu biti kratkoročne i/ili dugoročne, ovisno o tome koji dio mozga je oštećen te koliko brzo se uspjelo reagirati. Što ranije reagiranje na simptome moždanog udara spašava živote i poboljšava mogućnost oporavka.
Čimbenici rizika za moždani udar na koje možemo utjecati su:
- pušenje
- nepravilna prehrana
- tjelesna neaktivnost
- pretilost
- povećana konzumacija alkohola
- visoki krvni tlak
- povišeni kolesterol
- šećerna bolest
- bolesti srca (osobito fibrilacija atrija)
- tranzitorna ishemijska ataka (TIA).
Čimbenici na koje ne možemo utjecati su: životna dob, spol i obiteljska sklonost.
Svatko može znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:
- Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija
- Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte
- Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća
- Ograničite konzumaciju alkohola
- Nemojte pušiti
- Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć
