OPIS POSTUPKA: snimanjem se utvrđuje prohodnost mokraćnog sustava i prisutnost promjena poput kamenaca ili ugrušaka u mokraćnom sustavu, zatim znakovi mogućih upalnih promjena ili prisutnost tumora te raznih anomalija. Radiološka pretraga na koju ste upućeni izvodi se uz intravensku primjenu jodnog kontrastnog sredstva kako bi se bolje prikazalo moguće patološke promjene u kanalnom sustavu bubrega, mokraćovodima i mokraćnom mjehuru. Inženjer medicinske radiologije polegnut će bolesnika na pomični stol uređaja. Pretraga se izvodi tako da se nakon dezinfekcije kože uvede venila putem koje liječnik radiolog primjenjuje jodno kontrastno sredstvo. Nakon što bubrezi počnu izlučivati kontrastno sredstvo vrši se snimanje u razmacima od 5, 15 i 30 min. sve dok se u cijelosti ne prikažu mokraćni putevi u samom bubregu, mokraćovodi i mokraćni mjehur. Trajanje pretrage može biti duže i do nekoliko sati kod bolesnika čiji se mokraćni vodovi sporije pune kontrastnim sredstvom zbog zapreka (kamenac u mokraćovodu, pritisak struktura izvan mokraćovoda). Bolesnik je za vrijeme pregleda sam u sobi.
POSLJEDICE NE IZVOĐENJA POSTUPKA: ukoliko se postupak ne provede moguć je izostanak dijagnostički važnih informacija, odnosno izostanak utvrđivanja uzroka bolesnikovih tegoba te da zbog toga ne bude provedeno pravovremeno i potrebno liječenje.
KONTRAINDIKACIJE I RIZICI: prije izvođenja pregleda potrebno je liječniku radiologu koji izvodi pregled odgovoriti na pitanja o alergiji na jod. Primjena jodnih kontrastnih sredstava nosi rizik mogućih komplikacija koje se mogu javiti tijekom davanja jodnog kontrastnog sredstva u prvih pola sata nakon primjene ili do tjedan dana (tzv. odgođena reakcija). Tijekom intravenskog davanja kontrastnog sredstva može doći do pucanja vene i izlaženja kontrastnog sredstva u okolna tkiva koja mogu biti manje ili više oštećena zbog toga. Neposredno tijekom davanja i nakon samog davanja kontrastnog sredstva može se javiti alergijska reakcija čija težina može varirati od kožnog osipa, otežanog disanja pa sve do pada krvnog tlaka. Smrtni ishod alergijskih reakcija javlja se iznimno rijetko. Najčešće se javljaju blaže smetnja u obliku osjećaja topline koja prolazi kroz tijelo, mučnine i metalnog okusa u ustima. Da bi se izbjegli teži oblici alergijskih reakcija obavezno recite liječniku (bilo svom liječniku obiteljske medicine, specijalisti koji Vas upućuje na pretragu ili radiologu) za svoje alergije, osobito na jod. U težih i osobito starijih bolesnika primjena veće količine jodnog kontrastnog sredstva može oštetiti funkciju bubrega zato je važno prije odluke o izvođenju pretrage provjeriti razinu kreatinina u serumu (standardna pretraga krvi koja se izvodi rutinski u bolničkom biokemijskom laboratoriju). Pretrage vezane s upotrebom rendgenskih zraka i kontrastnim sredstvima ne smiju se izvoditi u trudnoći, osobito ne u prva 3 mjeseca, stoga ukoliko imate i najmanju sumnju da ste trudni obavijestite liječnika.
