Upute za neurološke pretrage i terapijske postupke

Što je akupunktura?
Akupunktura je postupak kojim se stimulacijom određenih točaka ili područja kože tankim iglicama postiže aktiviranje prirodnih mehanizama tijela i na taj način poboljšanje općeg stanja i/ili smanjenje bolova. Metoda je bazirana na tradicionalnoj kineskoj akupunkturi (TCM) i koristi se već više od 4000 godina, a u zadnja dva stoljeća modificirana je neuroznanstvenim spoznajama o njenom djelovanju. Korist u liječenju brojnih poremećaja i bolesti priznala je 1979.g. i Svjetska zdravstvena organizacija te je tada i sastavljena lista bolesti za koje je akupunktura dokazano učinkovita. Medicinska akupunktura se danas službeno primjenjuje u svim razvijenim zemljama svijeta sama ili u kombinaciji s drugim metodama, najčešće za liječenje bolnih sindroma i funkcionalnih poremećaja organizma.

Kako se provodi?
U našoj Ambulanti za bol liječenje medicinskom akupunkturom provodi liječnik s licencom Hrvatske liječničke komore za primjenu akupunkture. Akupunktura se provodi postavljanjem iglica u specifične točke na tijelu, no mogu se koristiti i druge metode (grijanje, stimulacija strujom, laserom i sl). Provodi se najčešće kroz 10 tretmana koji traju prosječno 20 - 30 min., ali ovisno o dijagnozi i terapijskom učinku može trajati od 1 do 15 tretmana. Na mjestu uboda može se osjećati lagana nelagoda, toplina, peckanje, pulsiranje, strujanje i sl., ali ne smije biti prisutna jaka oštra bol. Na pojedinim mjestima uboda očekivan je i nastanak manjih krvarenja.

Moguće neželjene pojave akupunkture
Akupunktura se uglavnom dobro podnosi i prihvaća, ima malo nuspojava i rijetke su. Najčešće su blaže nuspojave kao što su modrice na mjestu primjene iglice. Rijetko može doći do nesvjestice, pucanja iglice, povrede živca ili krvne žile, pneumotoraksa ili ozljede unutarnjeg organa.

Kada se akupunktura ne primjenjuje ili se provodi s oprezom?
Ne primjenjuje se kod osoba koje to ne žele, u stanjima ekstremne slabosti i iscrpljenosti, u akutnom opitom stanju, u akutnim psihozama, ekstremno uzbuđenim stanjima, u bolesnika s pace-makerom, neposredno nakon radioaktivnog zračenja, nakon velikih doza kortikosteroida i psihofarmaka.
U slijedećim slučajevima potreban je dodatni oprez: bolesti srčanih zalistaka, sklonost krvarenju- prirođena ili zbog uzimanja lijekova, konvulzije, trudnoća, osobe sa zloćudnim bolestima.
Stoga Vas molimo ako kod Vas postoji neko od navedenih stanja da o tome obavijestite terapeuta.

O pretrazi

Elektroencefalografija je grafički prikaz električne aktivnosti mozga preko elektroda postavljenih na površinu glave. Pretragom se mogu odrediti promjene moždane aktivnosti i kao takva je korisana kod dijagnosticiranja moždanih poremećaja.
Jedini uvjet za izvođenje EEG-a je da na površini glave nema svježih povreda, rana ili lokalnih infekcija. Potrebno je da kosa bude čista, bez laka i gela za kosu. Prije snimanja treba uzeti lagan obrok, jer gladovanje odnosno niži nivo šećera u krvi može utjecati na električnu aktivnost mozga.
EEG pretraga je neophodna kod dijagnosticiranja, praćenja i liječenja raznih vrsta epilepsija, odnosno sumnje na istu i drugih poremećaja svijesti, glavobolja, encefalitisa, ekspanzivnih intrakranijalnih procesa, cerebrovaskularnih poremećaja, trauma glave, demencija i dr. bolesti.

Priprema
Biti sit i naspavan te čiste i oprane kose bez laka, gela i sl.

O pretrazi

Color doppler duplex je neinvazivna dijagnostička pretraga krvnih žila vrata (zaduženih za opskrbu mozga krvlju) ultrazvukom koja mjerenjem brzine protoka krvi određuje se stupanj suženja ili proširenja krvne žile uz istovremni prikaz unutrašnje stijenke krvne žile (otkrivanje i praćenje razvoja aterosklerotskih promjena, karaktera plakova, njihove veličine i dubine, kao jednog od najčešćih uzroka moždanih udara).

Pretraga je indicirana kod bolesnika koji su prebolili TIA-u ili moždani udar, koji imaju visok rizik za cerebrovaskularne bolesti, sa sumnjom na centralni uzrok vrtoglavica, sa degenerativnom bolešću vratne kralježnice, vrtoglavicom i nejasnim glavoboljama te za praćenje bolesnika kod kojih je utvrđeno suženje karotida i kod kojih je izveden operativni zahvat.

O pretrazi

EMNG (elektromioneurografija) je elektrofiziološka pretraga funkcije mišića i perifernih živaca koja otkriva njihovo oštećenje i bolest, a indicira se na osnovu neurološkog pregleda i/ili rezultata specijalističke obrade koji jasno ukazuju na oštećenje.
Pretraga se sastoji od elektromiografije (EMG) i elektroneurografije (ENG).

Elektromiografija (EMG) je tehnika snimanja električnih potencijala mišića kratkim uvođenjem tanke igla elektrode. Elektrode su jednokratne. Ovisno o simptomima ispituje se manji ili veći broj mišića u relaksaciji i kontrakciji.
Pretraga se uspješno obavlja samo uz punu suradnju bolesnika. Za pretragu nije potrebna priprema.
Pretraga se ne provodi na tašte, u težim bolnim stanjima, niti kod bolesnika starijih od 75 godina, osim kod sumnje na progresivnu bolest. Kontraindicirana je kod težih poremećaja koagulacije (zgrušavanja) krvi.
Elektroneurografija (ENG) je tehnika mjerenja brzine provodljivosti motornih i senzornih živaca, upotrebom registracijskih površinskih i/ili rjeđe igla elektroda.

EMNG obradu obavlja liječnik specijalist neurolog s edukacijom iz elektromioneurografije i neuromuskularnih bolesti uz pomoć medicinske sestre/tehničara.
Potrebno je priložiti popratnu medicinsku dokumentaciju.
Ovisno o bolesti i broju ispitivanih mišića i živaca, obrada može potrajati do 2h, stoga nije moguće predvidjeti vrijeme trajanja pretrage kod predbilježenih bolesnika. Nalaz se dobiva ubrzo nakon izvršene pretrage i opisuje vrstu, proširenost i težinu neuromuskularnog poremećaja, ili je isti isključen. Po potrebi navode se smjernice za dalju obradu i terapiju.

Eventualni rizici: Kao i svi medicinski postupci i ovaj ima određenu mogućnost komplikacija. U rijetkim slučajevima na mjestu uboda igle može nastati mali hematom. Iznimno, pri izvođenju pretrage može doći do loma igle koji bi zahtijevao kiruršku intervenciju za uklanjanje dijelova igle.